U Baru je uz vojne pocasti i pred visokim zvanicama i brojnim građanima, među kojima je bilo mnogo potomaka stradalnika iz Barskog logora, na mjestu najveceg fasistickog koncentracionog logora u Crnoj Gori u II Svjetskom ratu otvoren Spomen park. Barski koncentracioni logor je rasformiran oktobra 1943. godine, dolaskom Njemaca, a nekoliko stotina zarobljenika internirano je u logore u Njemackoj. Ovo je bilo najvece strijeljanje u toku drugog svjetskog rata u Crnoj Gori.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanovic, predsjednik Opstine Dusan Raicevic kao i predsjednica Danilovgrada Zorica Kovacevic sa delegacijom SUBNOR polozili su vijence na ovaj spomenik.
Predsjednik opstine Bar Dusan Raicevic rekao je da prostor na koji su se okupili trajno obiljezava istorijska cinjenica logora iz vremena Drugog svjetskog rata.
“Ovaj park memorise teske sudbine gotovo deset hiljada muskaraca, zena i djece. U logoru je bilo ljud svih vjeroispovijesti iz svih djelova Crne Gore i dijela Srbije. Ovdje veceras stojimo među sjenama porodicno bliskih ljudi. Ne mogu i necu precutati – i sudbina moga đeda po majci, logorasa Mila Tomovica, i mene licno vezuje i obavezuje”, rekao je on.
Kako je istakao, predajuci park građanima, odaje se pocast stradalnicima logora na Reni ali se i ukazuje na vaznosti sve prisutnije antifasisticke svijesti, i danas i sjutra.
“I vise od toga, da ideje antifasizma bastinimo kao autentican duh nase
Crne Gore i nasega Bara. Danas, kada smo, nazalost, svjedoci primitivnih
ataka na antifasisticke vrijednosti i tradiciju, brutalnih pokusaja revizije istorije i primitivnih skrnavljenja spomenickog blaga antifasizma u Crnoj Gori, mi odavde opominjemo na pogubne militantne i fasizoidne politike i zlo koje se ne smije ponoviti ni u kojem vidu”, rekao je predsjednik opstine Bar.
On je porucio da je memorija ziva i uznemirujuca.“Mi u Baru, upravo na ovom mjestu, ostavljamo trajni biljeg promovisuci eticki stav i vrijednosni sistem na kojima pociva neustrasiva i slobodarska Crna Gora 13. jula,ujedno i vrijednosti na kojima je nastala i pociva moderna Evropa”,naglasio je Raicevic. On je podsjetio da inicijativa za izgradnju Spomen-parka potice jos iz 1972. “i od tada je vise puta obnavljana i iz razlicitih, manje ili vise opravdanih razloga, zaustavljana”.
Predsjednik UBNOR-a i antifasista Bara Đuro Markovic, rekao je da svi
oni koji su bili zatoceni u logoru i bili izvedeni na strijeljanje, primjer su ljudskog postojanja i zivljenja.Kako je istakao, od pocetka septembra 1942. do kraja oktobra 1943. na ovom mjestu je postojao koncentracioni logor kroz koji je proslo vise od 10.000 ljudi svih vjera i nacionalnosti iz svih krajeva Crne Gore koji su pripadali italijanskoj okupacionoj zoni.
“Oni su velicanstveni primjer, simbol antifasizma prkosa i otpora
cetnickoj i fasistickoj ideologiji. Njihova imena su doboko uklesana na
stranicama zivota. Ne smijemo ih zaboraviti. Nema nista uzvisenije nego
umrijeti za drugoga i za svoje ideale a nista tuznije nego kada drugi zaborave kako su oni umrli za njih”, rekao je on.
Markovic je istakao da treba da cijenimo njihove zrtve i njegujemo svoju
proslost.On se u govoru posebno osvrnuo na izuzetno teske uslove zivota logorasa,
„Logorasi su bili smjesteni u ukupno 28 baraka, odvojeno muskarci od zena i djece, bilo ih je i po 150 u jednoj baraci, s tim da je dnevno u logoru bilo i po 3.500 zatocenika”, rekao je on.
Kazao je kako je voda je u logor dovozena cistijernama te da su stanovnici Bara cesto pomagali logorasima hranom i tako im olaksavali teske i mucne dane.“
Iz ovog logora odvođeni su internirci i logorasi u druge koncentracione logore u Albaniju, Italiju i Njemacku.
Logorasi su obolijevali od tifusa, u logoru je umrlo njih 32, dvoje su se utopili u Skadarskom jezeru prilikom bjekstva. Maja 1943 stotinu zarobljenih italijanskih vojnika je zamijenjeno za zatocene partizane. Vise puta su sprovođene grupe od po 300 interniraca za Italiju. Njemci preuzimaju logor od Italijana 17. septembra 1943, u oktobru su na zahtjev cetnika pustili 400 logorasa, a ostali su odvedeni u Bec da rade u fabrici
oruzja”, ispricao je Markovic.
Naglasio je i kako istrazivaci ni danas nijesu dosli do potpunih spiskova logorasa barskog logora.Otvaranju spomen parka je prisustvovao i komandant Mornarice Vojske Crne Gore kapetan Goran Đurkovic. Prisustvovali su i gradonacelnici Podgorice i Cetinja Ivan Vukovic i Aleksandar Kascelan, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic kao i predsjednik Opstine Ulcinj Aleksandar Dabovic, kao celnici gradova ciji zitelji su stradali u ovom logoru. Bili su prisutne i delegacije SUBNOR-a Crne Gore sa predsjednikom Zuvdijom Hodzicem na celu.
