Opstina Bar obiljezila je Dan Opstine i oslobođenja 24. novembar

Opstina Bar obiljezila je Dan Opstine i oslobođenja 24. novembar. Svecani praznik obiljezen je nizom aktivnosti. Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic, sa predsjednicom Skupstine Opstine Milenom Bozovic, predstavnicima UBNOR-a i antifasista Bara kao i nekadasnjim predsjednicima Opstine, posjetio je Logor-park, polozio vijenac i odao postu stradalim logorasima od strane fasistickog okupatora.

Na samom pocetku ulice Marsala Tita, najstarije ulice na Topolici, svecano je otkrivena info tablu koja podsjeca da je ova ulica otvorena bas na dan 24. novembra daleke 1969. „Ovim cinom smo danas evocirali uspomene mnogih generacija nasih sugrađana i obiljezili pocetak ulice Marsala Tita, najstarije ulice na Topolici.“ kazao je predsjednik Opstine. Obracajuci se bivsim predsjednicama Opstine on je rekao „Svi ovi ljudi koji su danas ovdje sa nama su na neki nacin dali svoj doprinos razvoju ove ulice i razvoju grada Bara i na tome im zahvaljujem.“ Plocu su sa predsjednikom Raicevicem otvorili nekadasnji predsjednici Cedo Ratkovic, Zarija Lekic, Jusuf Kalamperovic i Zarko Pavicevic.

U Domu revolucije je tradicionalno odata posta stradalim sugrađanima u borbama za oslobođenje 1941-1945. Prije samog događaja Izviđacki odred „24.  novembar“ odrzao je svecani stroj prilikom kojeg je u clanstvo izviđaca primljeno 30 novih clanova kojima je izviđacke marame urucio predsjednik Raicevic.

U 12 sati otpocela je svecana sjednica Skupstine Opstine Bar koja je odrzana u smanjenom kapacitetu zbog epidemioloskih mjera, pa nijesu bili prisutni gosti i predstavnici prijateljskih i pobratimskih gradova sirom regiona, Evrope i svijeta.

Otvarajuci svecanu sjednicu, obratila se predsjednica Skupstine Opstine Milena Bozovic.

„Danas obiljezavamo 77 godina od oslobođenja Bara u Drugom svjetskom ratu, dan konacne slobode grada, zato svim građanima cestitam Dan opstine 24 novembar.

Nakon dvije godine pandemije koja je onemogucila da normalno funkcionisemo, danasnja svecana sjednica odrzava se gotovo bez zvanica. Ali to nas ne sprijecava da se prisjetimo svih onih koji su svoje zivote dali za slobodarske i antifasisticke ideale i time zasluzili vjecni pomen i postovanje.

Bar je pobjednik svih borbi. Bar je cuvar multietnickog, multikulturalnog i građanskog karaktera Crne Gore. Bar je naposlijetku Crna Gora u malom.  Na ovim prostorima se vjekovima zivjelo i zivjece se zajedno i skladno, daleko od podjela. Na nama je da Bar vodimo putem prosperiteta, da gradimo moderan grad, jednakih sansi za sve njegove građane,

Sada vas pozivam, da minutom cutanja odamo pocast rodoljubima koji su polozili svoje zivote za slobodu i ujedno koristim priliku da odamo pocast svima onima koji su nazalost, izgubili bitku sa pandemijom covid 19.

Pandemija nije omela Skupstinu Opstine da redovno zasijeda i usvaja bitne odluke koje u konacnom imaju za cilj razvoj i sveukupni prosperitet Bara, pa smo u tom pravcu u proteklih godinu dana odrzali 6 sjednica sa oko  90 odluka koje smo usvojili.

Građani danas imaju mogucnost uvida putem zvanicnog opstinskog sajta u sve predloge odluka i u konacnom, usvojene odluke skupstine. Postoji kvalitetna saradnja sa nevladinim sektorom koji pozivamo da ucestvuje u radu skupstine.

Takođe, otisli smo korak dalje i u transparentnosti i u unaprijeđenju rada skupstine, te omogucili građanima da prate nasa zasijedanja putem video prenosa uzivo uz radio prenos koji je tradicionalan. U planu za narednu godinu je i nabavka moderne elektronske opreme za kvalitetan rad odbornika. Zelim da podsjetim da je kabinet predsjednice skupstine bio otvoren cijele godine za sve sugrađane ponedeljkom, utorkom i cetvrtkom, gdje su bili u mogucnosti da u direktnom razgovoru upute sugestije, predloge i ukazu na probleme sa kojima se susrecu.

Cilj koji postavljam za sljedecu godinu je povecanje transparentnost rada skupstine i aktivno ukljucivanje sugrađana u donosenju odluka koje svima nama determinisu zivot. Jedino zajedno mozemo stvarati uslove za bolji, ljepsi i moderniji grad, grad po mjeri svakog od nas.

Nas moderan Bar je opstina sa bogatim kulturnim i duhovnim nasljeđem, opstina socijalnog razumijevanja, opstina u kojoj nema podjela ni po kojoj osnovi. Barani su ljudi toplog srca , spremni da pomognu kad zatreba i nedajte da nas bilo koja politika mijenja.

Cestitam jos jednom građanima Bara Dan opstine, uz veliku zahvalnost vama koji ste svojim prisustvom svecanoj sjednici uvelicali nas praznik.“

Nakon toga procitani su svecani telegrami upuceni povom Dana Opstine od strane predsjednika Crne Gore Đukanovica, premijera Krivokapica i predsjednika Skupstine Becica.

Obracajuci se na svecanoj sjednici predsjednik Opstine Dusan Raicevic podsjetio je na simboliku danasnjeg dana, slavnu istoriju Bara, sve projekte koji su investirani ali i najavio vise kapitalnih investicija.

„Dozvolite mi da vas sve srdacno pozdravim i da vam pozelim dobrodoslicu na ovaj svecani događaj, u danu kada slavimo  77.  godisnjicu oslobođenja naseg grada od fasizma i koji obiljezavamo kao Dan Opstine Bar. Ovaj dan je kruna svega onoga sto simbolise nas grad i sto je duboko utkano u njegovo bice, borba za slobodu, za jedinstvo njegovih ljudi, cast i dostojanstvo svakoga covjeka.

Cini mi zadovoljstvo sto, makar na ovaj nacin danas mozemo da obiljezimo ovaj vazan datum, iako je, istovremeno, osjecaj nepotpun sto ga obiljezavamo u ovakvim okolnostima, netipicno za ono na sto smo tradicionalno navikli da simbolise 24. novembar u gradu pod Rumijom, na veliku svecanost kojoj se svi u Baru raduju.

Za nama je godina velikih izazova u kojoj smo vodili teske i naporne bitke, godina borbe za ocuvanje zdravlja građana, borbe za zivot svakog naseg sugrađana.

Ova borba podjeca nas  simbolicno, na sve one koji su svoje zivote polozili na oltar slobode  Bara i Crne Gore, njih 800 najhrabrijih kceri i sinova kojih je u narodnooslobodilackoj borbi tokom II svjetskog rata nas grad dao, a koji su izgubili svoje zivote sirom zemlje.  Kako na frontovima, tako u zatvorima, koncentracionim logorima, ili su stradali kao civilne zrtve.

Nazalost, ni ova nasa danasnja borba sa epidemijom nije bez zrtava, pa zato danas ovdje treba da se prisjetimo zivota 212 nasih sugrađanki i sugrađana koje je odnijela nova posast savremenog covjecanstva.

Za slobodu danasnjih generacija Bar je zrtvovao mnogo zivota i prolio mnogo krvi kako bi ugradio ideje antifasizma u svoje temelje. I zato mi danas te temelje cuvamo, dodatno jacamo i cinimo ih cvrstim i postojanim.  Bez tih temelja ne bi bilo ni nas. 11 mladica sa teritorije Bara proglaseno je narodnim herojima, a njih 131 su nosioci Partizanske spomenice, od kojih je 30 zena.  Da li bilo ko od nas ima pravo da dozvoli da se iko ruga njihovoj zrtvi i da dovodi u pitanje ispravnost i odlucnost njihove borbe za slobodu?

Sa ovog mjesta porucujem da smo spremni da se odlucno i prkosno suprostavimo svim pokusajima revizije slavne istorije Bara i Crne Gore. Svima koji mozda ovih dana pokusavaju na raznorazne nacine da to urade, stavljamo do znanja da smo mi dostojni potomci slavnih predaka.

Za pogubne politicke ideologije nadojene nacionalizmom i sovinizmom, ovdje, u Baru nema mjesta. Mi zelimo Bar kao moderan, napredan i savremen grad, grad urbanih ljudi i preduzetnicke inicijative, u kojem mladi vide svoju perspektivu. Uvjeren sam da nasi rezultati govore tome u prilog, a zadovoljstvo građana samo nam je potvrda ispravnosti nase vizije.

Ostvareni rezultati djelo su svih nas zajedno, tima ljudi koji vrijedno radi godinu za godinom sve do konacne realizacije nase vizije. Najvece zasluge i zahvalnost dugujemo prije svega zaposlenima u organima i sluzbama lokalne uprave i javnim sluzbama Opstine Bar, koji su svakog dana, na usluzi građanima i na terenu tokom citave godine.

Svjesni smo da je izazova mnogo. Bar je danas primjer grada po mjeri covjeka i to se prepoznaje ne samo u Baru vec i sire. Zbog toga vam zahvaljujem uvazene koleginice i kolege.

Uprkos epidemiji i ekonomskoj krizi, u godini iza nas ostvarili smo rezultate vrijedne paznje. Ulozili smo znacajna sredstva u putnu i vodovodnu infrastrukturu na podrucju svih 12 mjesnih zajednica od urbanog jezgra do ruralnih podrucja u zaleđu Skadarskog jezera u sta je iz lokalnog budzeta ulozeno preko 4.5 miliona eura.

Najznacajniji projekti u oblasti saobracajne infrastrukture realizuju se u Ilinu, gdje gradimo i obnavljamo vise ulica koje otvaraju ovo naselje prema uzem centru grada. U Starom Baru je sanirana putna infrastruktura na vise lokaliteta, kao i u Bjelisima, Mandaricima, Sutomoru, dok je u Mrkojevicima sanirana siroka mreza lokalnih i mjesnih puteva. Sa posebnim zadovoljstvom skrecem poaznju na projekat probijanja puta od Lunjica do Mikulica, koji se realizuje u saradnji sa Inzinjerskom cetom Vojske Crne Gore.

Vjerovatno i najveci projekat koji smo realizovali tokom ove godine jeste i novi Nadvoznjak sa kruznim tokom i pristupnom saobracajnicom, ukupne vrijednosti 2.4 miliona eura.

U oblast vodosnabdijevanja, jednoj od najznacajnijoj oblasti razvoja naseg grada realizovani su projekti koji su pruzili novi kvalitet zivota lokalnoj zajednici. Izgradili smo novi cjevovod i hidrotehnicku infrastrukturu u naselju Veliki Pijesak, cime je omogucen direktan prikljucak na regionalni vodovod,  sto sa ranije izgradjenom infrastrukturom cini funkcionalnu cjelinu u koje je ulozeno ukupno 560.000 eura iz lokalnog budzeta.

Izgrađen je i novi vodovodni sistem prema naselju Zaljevo cime je rijeseno pitanje vodosnabdijevanja za oko 150 privrednih subjekata i 2.300 domacinstava u naseljima Tomba, Mirovica i Gornja Celuga.  Ujedno zavrsena je i izgradnja pumpne stanice Volujica i njeno povezivanje na hidrotehnicke instalacije,  a ukupna vrijednost svih investicija u oblasti vodosnabdijevanja bila je oko 2.1 miliona eura.

Zelim jos jednom da potvrdim da je rjesavanje pitanja vodosnabdijevanja bezvodnih podrucja prioritet u radu ove lokalne uprave—zato je u godini iza nas, po prvi put urađena i Studija vodsnabdijevanja kao strateski dokument koji predstavlja analizu stanja na terenu, procjenu vodnog bilansa i koja daje smjernice i konkretne predloge za sistemsko rjesavanje vodnabdijevanja.

Osim toga, veliku paznju posvetili smo uređenju objekata od javnog interesa sirom opstine. U Starom Baru stavljen je u punu funkciju prvi kreativni Hab u Crnoj Gori koji danas sluzi kao mjesto okupljanja mladih umjetnika, đaka, studenata, slikara i vajara, jednom rijecju mladih kreativaca. Kroz evropski projekat Fortitude nastavili smo praksu da svake godine obnovimo makar neki objekat u starom gradu.

Tako smo kroz projekat vrijedan 75.000 eura, uredili objekat Carinarnice i obnovili Teatar koji ce dogodine biti mjesto međunarodnog događaja Noc tvrđava, dok smo na samoj pjaci u podnozju grada postavili maketu starobarske tvrđave u bronzi, cuvenog vajara Zlatka Glamocaka koja je vec postala turisticka atrakcija. Stari Bar dobio je i Kucu maslina u koju je ulozeno oko milion eura, koja ce nakon dobijanja upotrebne dozvole  postati regionalni centar maslinarstva i mjesto okupljanja barskih i crnogorskih maslinara.

Kada su u pitanju objekti od javnog interesa, jedan od najznacajnijih je i izgradnja objekta za penzionere koji ce u svoje domove moci da se usele vec naredne godine i time trajno rijese svoje stambene potrebe.

Ulagali smo i u razvoj sportske infrastrukture. U saradnji sa Fudbalski savezom gradskom stadionu na Madzarici dali smo potpuno novi izgled, dobio je nove tribine, prostor za igrace kao i reflektorsko osvjetljenje, pa sad ovaj stadion zadovoljava preduslove za organizaciju najvecih međunarodnih takmicenja. Atletska staza takođe je spremna za internacionalna takmicenja, dok smo kroz reknstrukciju terena sa sintetickom podlogom  omogucili kontinuiran trenazni proces.

U uređenje parkovskih povrsina ulozena su znacajna sredstva, reprezentativni park na mjestu nekadasnjeg logora na Topolici u koji je investirano 75.000 eura, vec je mjesto okupljanja sugrađana a kojim smo se na dostojan nacin oduzili sjenama stradalih zrtava logora. U izgradnju gradskog parka kod Sportske dvorane ulozeno je oko 316.000 eura cime je Topolica u uzem gradskom jezgru dobila uređenu povrsinu za djecu sa svom pratecom opremom i igralistima u ukupnoj povrsini od oko 6.000m2.

Najveci projekat koji realizujemo u ovoj oblasti je uređenje obalne zone u Sutomoru, koje je ovom dijelu opstine vec nakon I faze dalo poptuno novi imidz i izgled koji ga cini atraktivnom destinacijom i koja vec sada pokazuje svoje efekte i ljepotu. Ukupna vrijednost radova u ovoj fazi iznosila je oko 970.000 eura.

Znacajna ulaganja zapoceta su u oblasti turizma kroz rekonstrukciju postojecih i izgradnju novih kapaciteta visoke kategorije. Opstina Bar je prilikom realizacije ovih investcija bila pouzdan partner investitorima i stvarala povoljan poslovni ambijent za zapocinjanje ovih vrijednih projekata. To se prije svega odnosi na turisticki kompleks Biserna obala u Canju, rekonstrukciju hotela „Korali“ u Sutomoru, kompleksa bivseg Inexa Zlatna obala i hotela „13.jul“ na Virpazaru. Uz sve ove projekte zapocete su i znacajne investicije na izgradnji novih projekata i to ekskluzivnog turistickog naselja „Amma Projekat“ u Canju u saradnji sa „InterContinental Hotels Group“ i izgradnja hotela sa pet zvjezdica u zahvatu DUP-a „Topolica III“ investitora Liko Soho koji je Vlada Crne Gore prihvatila na listi razvojnih projekata u oblasti turizma, kao i izgradnja hotelskog kompleksa Madams Palace po modelu kondo hotela na Velikom Pijesku.

Svi ovi projekti, vrijednosti oko 200 miliona eura, doprinijece daljem unapredjenju turisticke ponude i valorizaciji turistickih potencijala Bara i stvoriti pretpostavke za otvaranje oko 1000 novih radnih mjesta, koji ce voditi sveukupnom ekonomskom boljitku.

Nastavicemo trasiranim putem i u godini pred nama. Kljucni projekti koje ovdje zelim da najavim jesu otpocinjanje izgradnje skolske sale u Mrkojevicima za sto smo vec izdvojili 150.000 eura a u dogovoru sa dijasporom obezbijedili jos 50.000 eura. Zatim Objekat za djecu sa smetnjama u razvoju, kapaciteta za 40 korisnika, bruto građevinske povrsine od oko 1.000 kvadrata,  u blizini osnovne skole Meksiko.

Za projekat uređenja starobarske kaldrme vec smo izabrali izvođaca po javnom konkursu sa kojim smo potpisali ugovor vrijedan blizu 500.000 eura, kojim ce pjaca u Starom Baru vratiti svoj tradicionalni izgled i duh starih vremena koji ce dodatno povecati atraktivnost ovog popularnog mjesta za turiste ali i za sugrađane. Osim toga, 470.000 eura izdvojili smo za izgradnju Sklonista za napustene zivotinje na Kufinu, koji ce na moderan i savremen nacin ponuditi rjesenje za problem napustenih zivotinja, u prvom redu ulicnih pasa.

Konacno, sami centar grada dobice poptuno novi izgled i novo ruho nakon toliko vremena. Trg Vladimira i Kosare, prvo mjesto susreta grada sa turistima koji dolaze sa obale bice jedno od njegovih ljepsih lica i nece nikog ostaviti ravnodusnim, stavise, trg ce prerasti u mjesto okupljanja svih generacija, podsticati mobilnost i garantovati udoban ambijent, a za ovu investiciju izdvajamo 600.000 eura.

Isto tako vazno je naglasiti da smo i  Budzet za narednu godinu definisali kao razvojni, pa je cak 42% sredstava predviđeno za kapitalne investicije sto je pet puta veci iznos u odnosu na ono sto je predvidjeno Nacrtom kapitalnog budzeta Vlade Crne Gore za nas grad.

Smatramo da ovakav odnos prema Baru, njegovim građanima nije adekvatan te cemo traziti reviziju odluka koje Bar stavljaju na margine buduceg razvoja.

Jos jednom molim da se uvaze svi razvojni potencijali naseg grada, koje Bar cine najznacajnijim saobracajnim cvoristem, turistickim centrom te privrednom lokomotivom drzave.  Kao lokalna uprava otvoreni smo za partnerstvo sa svima koji dijele nasu viziju razvoja Bara kao modernog i naprednog grada. Vise puta smo u ovoj sali potvrdili da umijemo da prevaziđemo sve politicke razlike i da nam je Bar jedini zajednicki interes.

Uvazene građanke i građani Bara. Uvjeren sam da danas dijelimo isti osjecaj i ideju- osjecaj iskrene pripadnosti ovom gradu i ideju slobodarske i građanske Crne Gore. Privilegovani sto zivimo u Baru, a ponosni sto mu pripadamo, ubijeđen da smo tu, svi zajedno, na istoj strani, na strani Bara, kao sto je i Bar uvijek na nasoj strani.“

Svecanom sjednicom zvanicno je zavrsen bogat program proslave Dana Opstine koji je trajao dvije sedmice.