U Dvorcu kralja Nikole promovisano je specijalno izdanje casopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje kulturne bastine “Komuna” u susret Danu Opstine Bar koji se obiljezava 24. novembra. Komuna je u ovom specijalnom broju okupila ugledna barska imena, istaknute pojedince, svjedoke proslih vremena, mlade ljude, prfesore, sportiste, umjetnike, novinare i druge. Zato je na skupu ocijenjeno da je ovaj casopis licna karta Bara i da zvog svoje sadrzajnosti i atraktivnosti to moze biti u svakom vremenu.
Moderator diskusije i jedan od autora casopisa Ammar Borancic, kazao je, najavljujuci autore i goste, da je misija ovog casopisa da kroz price autora citaocu docara barski duh i da osjeti i dozivi Bar onako kako ga njegovi ljudi zive i dozivljavaju.
Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic, koji je i autor uvodnog teksta o Baru u casopisu, kazao je da su kroz ovo izdanje pokusali da prezentuju ono sto je Bar u malom. “Kroz ovo izdanje saljemo snaznu poruku svima onima koji ovih dana pokusavaju na raznorazne nacine da vrse reviziju nase istorije, da je ovo istorija Bara, satkana u ovom izdanju casopisa, da je ona nasa, ponosna i prkosna.”, porucuje Raicevic.
“Toliko slojeva zivota on krije u svojim zidinama, mnogo ispricanih i neispricanih prica stoji u svakoj njegovoj ulici, maslini, kuci, covjeku, od obale Jadranskog mora, preko vrhova Sutormana, Rumije i Lisinja, sve do jezerske obale i udoline. Upravo te dvije obale definisale su nas grad kroz njegovo postojanje na raskrscu civilizacija i svjetova. Upravo takve price definisu i nas, savremeni zivot u Baru. Sve one price koje cete imati priliku da citate u ovom casopisu, kroz koji cete osjetiti otkucaj srca ovog grada, njegov krvotok, njegov dah, kojim dise od Starog Bara, preko Pristana, do novog Bara. Od Tuđemila, koji su utemeljili prvu crnogorsku drzavu, preko svih civilizacija koje su ovdje zivjele zajedno, mletacke, venecijanske, vizantijske, osmanske, crnogorske, mjesto gdje su tri velike religije dozivjele sjajan susret, kakav je rijetko gdje zabiljezen, u kojem hriscanstvo, istocno i zapadno, zajedno sa islamom, zive kao svoji na svoje, shvatajuci da smo svi mi upravo svoji, svoji na svome, te da su sve razlike samo nesto sto nas zblizava. Bar upravo dopusta takve razlike, njeguje ih i ljubomorno cuva, razumijevajuci da makar bez jedne od njih Bara ne bi ni bilo onako kako ga mi poznajemo, to dakle vise ne bi bio Bar u punom smislu oboga sto on znaci.”, kazao je predsjednik Opstine Bar.
Zeljko Rutovic, publicista i predsjednik Programskog odbora casopisa osvrcuci se na ovo itdanje kazao je da istorija ljudskog roda i civilizacije nije nista drugo nego istorija njegovih tragova te da u tim tragovima ostalo je svekoliko trajanje, te da tamo gdje nije bilo tih tragova, civilizacija je upadala u probleme.
“Mi veceras svjedocimo tragovima i trajanju nase milenijumske Crne Gore. Sam naziv – Komuna, ukazuje da je bazirana ka opstem, kolektivni izlazak u nase javno dobro, nas javni interes, a identitet, bastina i vjerodostojnost tih tragova daju kredibilitet Komuni. Komuna svojom idejnom koncepcijom u Baru jeste svoja na svome. Identitet i bastina su misija i vizija ovakvog stiva, sjajna bastina i kultura Bara. Tesko je na manjem broju stranica imati bukvar o istoriji Bara, kulturi, etnologiji, umjetnosti, sociologiji.”, kazao je Rutovic. On je porucio da rijec o Baru nadrasta Bar i nudi tragove istorije Crne Gore te da je ovaj casopi uspio da sazme sve razlicitosti u harmoniju, koja je zapravo- Bar.
Direktor i glavni i odgovorni urednik “Komune” Amer Ramusovic je izrazio zadovoljstvo sto u predvecerje obiljezavanja 24. novembra i u godini jubileja promovisemo jubilarni, 40. broj i 10 godina postojanja casopisa.
“U Komuni od prvog broja gajimo multikulturalne vrijednosti i podsjetnik smo crnogorske proslosti. Zahvaljujuci fokusiranosti na otkrivanje kulturnog nasljeđa, omogucavamo javnosti uvid u cesto nepoznate slojeve narodnog stvaralastva, ciji bi veliki dio bez ovakvih pisanih tragova izbuio svoju autenticnost ili nestao u toku vremena. Ovo izdanje zato je licna karta Bara, sa kojom ce se ponositi generacije. Zahvaljujem predsjedniku Opstine, Dusanu Raicevicu, na inicijativi da poseban broj bude posvecen Baru, kao i na tome sto je, uprkos svojim obavezama, bio na raspolaganju urednistvu”.
Neđeljko Đurovic barski profesor, publicista i aktivista podsjetio je da je Bar nekadasnja metropola ovog dijela Jadrana te da ako na Mediteranu imamo interkulturalizam, onda to je Bar. Đurovic, je porucio da mu je cast da govori u ime svih autora casopisa koji su za ovaj broj pisali srcem o svom gradu te da je to specifican odnos pojedinca i grada.
“24. novembar obiljezavamo u sjecanje na građanske, antifasisticke tekovinu koje ne smijemo zaboraviti, kao ni one koji su svoje zivote polozili na oltar slobode. Takvi nasi su korijeni duboki i uzaludni su svi pokusaji da se nase zajednistvo izbrise. Budimo Barani i otvorimo ljese naseg uma i duse ne suzivotu, nego zajednickom zivotu.” porucuje Đurovic. On je podsjetio da je nasa obaveza da sacuvamo “na papiru i u stvarnom zivotu” nase etnolosko bogatstvo. Podsjetio je i da u leksici starobarskog govora postoji prozimanje crnogorskog, albanskog i turskog jezika, pa nije cudno sto Barani, gdje god da odu, nađu dio sebe i dio prozivljenog.
Zeljko Milovic, novinar, publicista i prvi gost-urednik nekog izdanja Komunen je istakao da nije puno razmisljao kada je dobio poziv Komune i lokalne uprave da se prihvati da bude urednik specijalnog izdanja, obzirom da ovaj list smatra riznicom najljepsih zapisa o Crnoj Gori, casopisom koji je umnogome promijenio nivo znanja koji su stanovnici ove drzave, bez obzira na vjeru i naciju, imali o njoj.
“Na samom pocetku, u jedno sam bio siguran – da zelim da konceptualno kreiram broj koji ce moci da se cita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, i da mi za to treba pomoc pametnih i knjiskih ljudi. Znao sam ko bi sve to mogao biti, uglavnom ljudi s kojima sam i ranije sarađivao. Opstina Bar je imala svoje prijedloge, koji su samo mogli podici ljestvicu vise u kvalitetu, pa odgovorno tvrdim, uspjeli smo u namjeri – broj ce moci da se cita i nakon 20 godina, i nakon 50 godina, nije vremenski omeđen. S obzirom da smo zarobljeni u kalupima vlastitih zivota sto cini da cesto mislimo kako smo izgubili i sebe, i bliznje, i grad kakav smo imali, ovo izdanje casopisa je bilo prilika da se podsjetimo kakav je i sto je nekad bio Bar. Ponosan i uspravan, lijep, i na svoj nacin bezobrazan i prkosan kad ustreba.”, porucio je Milovic.
Promociju speijalnog izdanja casopisa bilo je moguce pratiti uzivo i putem live streama na YouTube kanalu Opstine Bar, gdje je dotupan i video zapis sa promocije.
Na 32 strane izdanja “Komune” posvecenog Baru, citaocima se nude zanimljivi tekstovi i neotkrivene price Bara. Za ovo specijalno izdanje su pisali: Neđeljko Đurovic, Ammar Borancic, dr Savo Markovic, dr Svetozar Saic, Dragan Marovic, Suljo Mustafic, Vladimir Luksic, Sabrija Vulic, Ivanka Lekovic, Draginja Radonjic, Ilija Vukotic, Vasilije Jankovic, bivsi predsjednici Opstine Cedo Ratkovic i Jusuf Kalamperovic, zatim Radomir Petric, Dragana Erjavsek, Anastazija Miranovic, Milun Lutovac, Milan Vujovic i Ilija Kovacevic. Jedina osoba koja nije iz Bara, a pisala je za ovaj broj “Komune”, jeste sestra Estera Radicevic, koja je detaljno rekonstruisala gotovo pedesetogodisnji pozrtvovani rad casnih sestara u barskoj bolnici, za koji su dobili nagradu grada Bara, ali i niz Ordena SFRJ.
