Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je najavio da će u okviru nadležnosti koje ima, pokrenuti proceduru za određivanje lokacije za novi vrtić u narednim danima. Nakon što je premijer Duško Marković zatražio da se obustavi gradnja vrtića u gradu pod Rumijom, Raičević je u intervjuu CdM rekao da mu je žao što će prvenstveno roditelji djece predškolskog uzrasta imati probleme koje su željeli da riješe što prije, jer je propuštena prilika da se u značajnoj mjeri riješi problem kapaciteta vrtića. Komenatrišući okupljanja grupe građana koji su protestovali zbog gradnje vrtića u dvorištu barske Gimnazije, Raičević ističe da su svo vrijeme govorili da se manipulisalo nezadovoljstvom građana, sa raznih strana, ali da nijesu naišli na razumijevanje jasnih argumenata. Raičević je CdM-u saopštio i da u lokalnoj upravi tog grada nema viška zaposlenih, i pojasnio šta sve rade kako bi glavna turistička sezona bila uspješna.
CdM: Kako komentarišete odluku premijera da obustavi izgradnju vrtića u Baru?
Raičević: Poštujem odluku Vlade koju je ove sedmice saopštio premijer Marković. Vlada Crne Gore je bila i jedina nadležna da donese odluku o raskidu ugovora za izgradnju vrtića u Baru, budući da je investitor projekta bilo Ministarstvo prosvjete, a da je sama Vlada obezbijedila kreditna sredstva od Banke za razvoj Savjeta Evrope još 2013. godine za realizaciju šireg projekta izgradnje vrtića, ne samo u Baru, već 12 vrtića širom Crne Gore. Ovaj projekat bio je od izuzetnog značaja za Bar. Vrtićem u najkraćem roku zadovoljili potrebe najmanje 410 porodica Bara, jer bi 370-oro djece imalo mjesto za boravak, uz najmanje 40 novih radnih mjesta. Planom je takođe bilo predviđeno 9,5m2 zelenih površina po djetetu, i 1530 novih sadnica. Podsjetiću samo da su za ovaj objekat bila obezbijeđena sredstva u iznosu od 2,5 miliona eura.
Međutim, svjesni nezadovoljstva jednog broja građana koje se manifestovalo na gradilištu, odluka je donesena i poznata javnosti. Vjerujem da je Vlada temeljno procijenila sve faktore koji su uticali na donošenje odluke o prekidu gradnje vrtića. U čitavoj situaciji raduje odluka da se urbanistička parcela na kojoj je bila predviđena izgradnja vrati koliko je to moguće u prvobitno stanje i dodatno oplemeni, gdje će se zasaditi novi čempresi. Nadam se da će novo uređenje ove lokacije biti na zadovoljstvo svih građana Bara.
CdM: Po Vašem mišljenju kako će se to u dužem periodu odraziti na Bar?
Raičević: Mislim da će se na duži period nažalost pokazati da je Bar propustio priliku da u značajnoj mjeri riješi problem kapaciteta vrtića, što će najviše pogoditi upravo Barane, kako najmlađe, tako i njihove roditelje. Jer poznato je da u Baru i dalje postoji velika potreba za dodatnim kapacitetom vrtića. Samo 51 odsto djece uzrasta za vrtić ima svoje mjesto u Javnoj predškolskoj ustanovi “Vukosava Ivanović Mašanović”.
Nedostatak mjesta u vrtićima stvara pored ostalog i značajne troškove roditeljima mališana predškolskog uzrasta, koji su primorani da plaćaju usluge čuvanja djece, bilo u privatnim, bilo u neformalnim mjestima za čuvanje djece. Cijena vrtića u postojećoj javnoj ustanovi mjesečno iznosi oko 47 eura, sa određenim popustima za samohrane roditelje, roditelje sa više djece i druge kategorije, dok se cijene privatnih vrtića kreću i do 130€ po djetetu. Ako uzmemo u obzir da se novi vrtić u okviru javne predškoske ustanove neće otvoriti u skorijem roku, vidimo koliki je trošak za roditelje samo za ovaj servis. Dakle, smanjene cijene za vrtić smo mogli da imamo za godinu dana za roditelje 370 mališana.
Ali podstrekači nezadovoljnih Barana, posebno oni koji su držali govore i dolazili u Bar na izlete nedjeljom, koji ne žive u Baru i čija djeca nemaju problem s tim da li imaju mjesto u vrtiću ili ne, nisu objasnili Baranima da će od ovoga imati direktne štete. Zbog toga smo svo vrijeme govorili da se manipulisalo nezadovoljstvom građana, sa raznih strana, ali nijesmo naišli na razumijevanje jasnih argumenata. Oni koji su politizovali projekat i cjelokupnu situaciju, nisu vodili računa o posljedicama. Oni nemaju tu vrstu odgovornosti prema građanima Bara.
CdM: Da li je lokalna uprava mogla da uradi nešto više po tom pitanju?
Raičević: Opština Bar je sprovela sve aktivnosti iz svoje nadležnosti i sve odluke donijela u skladu sa Zakonom – od prostorno planskih dokumenata, preko održanih javnih rasprava o samoj lokaciji, gdje nije zabilježeno nijedno protivljenje građana. U posljednjoj fazi smo reagovali i na inicijativu građana i razmatrali je na sjednici lokalnog parlamenta, što je bio vanstatutarni, ali domaćinski gest, kako bi uvažili stav potpisnika i da bi dodatno analizirali nastalu situaciju. Time je Opština u vezi ovog projekta uradila sve što je bilo u njenoj nadležnosti, i više od toga.
Vlada je svojom odlukom uvažila nezadovoljstvo dijela građana, prekinula izgradnju vrtića, i sada se ideja o izgradnji novog vrtića vraća na sam početak. Opština Bar će u svom kapacitetu dati apsolutni prioritet pokretanju svih procedura koje će za rezultat imati novi projekat vrtića.
Kao predsjednik Opštine, u okviru nadležnosti koje imam, pokrenuću proceduru za određivanje lokacije za novi vrtić u narednim danima.
CdM: Šta mislite ko je glavni krivac što u dogledno vrijeme Barani neće dobiti novi vrtić?
Raičević: Ne bih se bavio određivanjem krivaca. Žalim što će, kako sam već kazao, prvenstveno roditelji djece predškolskog uzrasta u Baru imaće probleme koje smo željeli da riješimo što prije. Međutim, na nama koji vršimo vlast u Baru, ali i na državnom nivou je da se postaramo da iznađemo novo rješenje prihvatljivo građanima Bara i da realizujemo novi projekat.
CdM: Koliko vremena će biti potrebno da se odredi nova lokacija i obezbijede svi propisi kako bi se u Baru gradila nova predškolska ustanova?
Raičević: To je još jedna važna situacija koju je potrebno da građani razumiju. Novi projekat za izgradnju vrtića ne znači određivanje nove lokacije prstom i postavljanje objekta koji je bio planiran na drugu parcelu. Takođe ni korišćenje sredstava koja je Banka za razvoj Savjeta Evrope opredijelila za raniji projekat u ranije planiranim rokovima izgradnje i finansiranja.
Novi projekat zahtijeva pokretanje procedure od samog početka. Dakle, neophodna je izmjena planske dokumentacije, revizija, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, raspisivanje konkursa za idejno rješenje novog objekta vrtića, tenderska procedura za izbor novog izvođača, sklapanje finansijske konstrukcije, i druge odluke koje čine redovnu proceduru. U najoptimističnijem scenariju, kada bismo računali da sve procedure budu ispunjene u osnovnom roku, da se na svaki poziv u svakoj fazi pripreme projekta prijave adekvatni učesnici, da ne postoje pritužbe, žalbe, dopune dokumentacija i slično, novi vrtić ne bi mogao biti u funkciji prije školske 2021/2022. godine. Ipak, moramo biti svjesni da procedure mogu da traju, i podsjećam da smo na ovom projektu radili još od 2009. godine, dakle čitavu deceniju.
Naravno da ćemo kao odgovorna uprava raditi sa Vladom Crne Gore da se sve to maksimalno ubrza.
CdM: Ima li u Opštini Bar viška zaposlenih? Ukoliko ima, šta ćete preduzeti da se taj problem riješi?
Raičević: Broj zaposlenih s kraja 2018. godine u odnosu na kraj 2014. godine značajno je smanjen i to za 55 zaposlenih, što predstavlja smanjenje od 19 odsto. Do smanjenja je došlo prvenstveno zbog poštovanja mjera Vlade Crne Gore i obaveze lokalnih samouprava da se taj broj smanji, što je i rađeno svake godine, u kontinuitetu. Smanjenje broja zaposlenih postignuto je najvećim dijelom sporazumnim raskidom radnog odnosa na dobrovoljnoj osnovi, gdje su starješine cijenile sa kojim službenicima se može zaključiti sporazum, gdje postoji stvarna potreba za tim, a da se posao može u kontinuitetu i kvalitetno obavljati.
Krajem 2018. godine, broj zaposlenih je 229 i viška nemamo već imamo stvarnu potrebu za obnavljanjem strukture zaposlenih, prvenstveno mladima koji će kao ljudi svoga vremena, uz iskustva starijih kolega moći kvalitetno da odgovore izazovima koji su pred nas postavljeni.
CdM: Ima li Opština Bar dugovanja i da li je kreditno zadužena i koliko?
Raičević: Na današnji dan Opština Bar nema unutrašnjeg duga. Na osnovu odluka Skupštine opštine Bar iz prethodnog perioda, Opština je zadužena kod Ministarstva finansija za kredite kod njemačke razvojne banke KfW i stanje duga po ovom osnovu je na dan 31. 12. 2018. godine iznosilo 12.408.935,00 eura. Ova kreditna sredstva troše se za realizacuju niza projekata u oblasti vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda. Obaveze po osnovu Reprograma poreskog duga se uredno izmiruju i posljednja rata uplaćena je za januar 2019. godine, dok se tekuće obaveze po osnovu poreza i doprinosa redovno izmiruju uz lične dohodke. Rok za otplatu obaveze po osnovu Reprograma je jun 2020. godine.
CdM: Da li su počele pripreme za ljetnju turističku sezonu?
Raičević: Već krajem prethodne turističke sezone pokrenuli smo niz aktivnosti u cilju kvalitetne pripreme za narednu, s posebnim akcentom na rješavanje problema uočenih prethodne godine. Riječ je o inteziviranju aktivnosti na komunanom uređenju grada. Uspostavljena je saradnja i sa predstavnicima turističke privrede kako bismo efikasnije rješavali probleme koji se javljaju. Na sastancima sa privrednicima održanim u septembru i novembru, je razgovarali smo prije svega o rješavanju pitanja nelojalne konkurencije, saobraćajnim gužvama, komunalnim i drugim problemima.
Osim ovih, Turistička organizacija Bara kontinuirano sprovodi aktivnosti na promociji turističke ponude grada, a kao rezultat svega toga u srijedu smo bili svjedoci početka kruzing sezone u Baru, koja je otvorena ranije nego što je to bio slučaj prethodne godine, i koja će trajati do polovine oktobra. U planu je da u 2019. godini uplovi 27 kruzera sa preko 26.000 turista. Na tom planu, moram istaći dobru saradnju koju imamo sa Port of Adriom i kompanijom Allegra Montenegro, a od ove godine i sa Barskom plovidbom.
Takođe, planirano je da već narednih dana bude organizovana sjednica novoformiranog Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone koju čine predstavnici Opštine Bar, lokalne turističke organizacije, turističke privrede i državnih inspekcijskih službi i institucija koje su od važnosti za uspješnu i kvalitetnu realizaciju turističke sezone.
CdM: Koje projekte planira Opština Bar da realizuje u narednom periodu?
Raičević: Prioritetni projekat lokalne uprave u narednom periodu biće rješavanje pitanja vodosnabdijevanja trećine naše opštine koja nije pokrivena lokalnom vodovodnom mrežom. Uporedo sa planovima za rješavanje pitanja vodosnabdijevanja tretiraćemo i pitanje odvođenja otpadnih voda. Trenutno se izvode radovi na izgradnji rezervoara Zaljevo I, vrijednosti cca 1.000.000,00€ kojim će se riješiti vodosnabdjevanje naselja Sveti Ivan i poboljšati vodosnabdijevanje naselja Zaljevo i Polje, i tako stvoriti pretpostavke da idemo u pravcu izgradnje vodovodne mreže na Velikom Pijesku i naselju Utjeha.
Takođe, u okviru pomenutog projekta sprovode se aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za izgradnju pumpne stanice Volujica.
U saradnji sa lokalnim vodovodnim preduzećem i JP Regionalni vodovod u toku je izrada Strategije vodosnabdijevanja bezvodnih područja kojom se po prvi put tretiraju i bezvodna seoska područja Krajine, Ostrosa i Crmnice.
Pored toga, Opština Bar u kontinuitetu izdvaja značajna sredstva za adaptaciju putnih pravaca na teritoriji svih 12 mjesnih zajednica. Za tu namjenu je ove godine Budžetom planirano 660.000 eura.
Kao rezultat uspješne saradnje sa Fudbalskim savezom Crne Gore i Crnogorskim olimpijskim komitetom, u narednim danima očekujemo početak radova na adaptaciji tribina i svlačionica sportskog terena na Madžarici te zamjeni atletske tartan staze. Time će Opština Bar spremno dočekati Igre malih zemalja u maju mjesecu ove godine, gdje ćemo biti domaćini jednom broju sportista i takmičenja.
Osim navedenih projekata, Opština Bar u narednom periodu planira niz drugih značajnih kapitalnih projekata kao što su izgradnja mosta na Reni kod stare Agave, ali i izgradnja nadvožnjaka prema naselju Bjeliši, koji će omogućiti bolju povezanost sa užim gradskim jezgrom, i riješiti pitanje bezbjednosti učesnika u saobraćaju preko željezničke pruge.
U cilju otvaranja graničnog prelaza Ckla i valorizacije potencijala područja Ostrosa kroz bolju međudržavnu povezanost sa susjednom Albanijom, Opština Bar će finansirati izradu projektne dokumentacije za izgradnju ovog graničnog prelaza i prisupnih saobraćajnica.
U saradnji sa nadležnim državnim organima, Opština Bar će dati punu podršku realizaciji projekta rekonstrukcije Kuće maslina u Starom Baru, izgradnji objekta za djecu sa posebnim potrebama, te rekonstrukciji putnog pravca Virpazar-Sutorman-Bar-Vladimirske Krute, objekta fiskulturne sale Gimnazije “Niko Rolović” i izgradnji fiskulturne sale u Mrkojevićima.
Realizacijom ovih projekata pokazaćemo odgovoran odnos ka onome što je naš cilj, a to je poboljšanje kvaliteta života svih građana Bara, i vjerujem da će stavljanje ovih projekata u funkciju biti konkretan doprinos kvalitetu življenja koji će osjetiti svaka građanka i građanin Bara.
